Ovo, peto izdanje je nepromijenjeno u odnosu na četvrto, koje se uvelike razlikovalo od početnoga, prvog izdanja. U četvrtom su izdanju dodana nova poglavlja. Neka su poglavlja znatno promijenjena. Uvršteni su novi entiteti, npr. organski katatoni poremećaj, psihički poremećaji uzrokovani sintetičkim katinonima i kanabinoidima, bihevioralne ovisnosti, poremećaj s uvjerenjem o vlastitom neugodnom mirisu, ruminacijsko-regurgitacijski poremećaj, kompulzivni poremećaj seksualnog ponašanja i dr.
Knjiga na sustavan i sveobuhvatan način, prva na ovim prostorima, prikazuje ulogu i važnost primjene digitalnih tehnologija u zaštiti psihičkog zdravlja, s posebnim naglaskom na dijagnostiku, terapiju i edukaciju. Donosi rezultate svakodnevnog rada i bogatog iskustva djelatnika prvog i središnjeg telepsihijatrijskog centra u Hrvatskoj uspostavljenog u sklopu Klinike za psihijatriju Vrapče potkraj 2022. godine.
Knjiga „Posao danas – teret ili zadovoljstvo“ druga je u nizu prijevoda s njemačkog jezika izvorne logoterapijske literature u izdanju „Bibliotheca Frankliana“, uz predgovor profesora emeritusa Mire Jakovljevića. Ova vrijedna knjiga donosi sveobuhvatan prikaz izazova suvremenog radnog okruženja, spajajući psihologiju i poslovnu ekonomiju kako bi pružila praktične strategije za očuvanje mentalnog zdravlja i postizanje zadovoljstva na radnom mjestu.
Poznavanje lijekova temelj je svakog dobrog liječenja u psihijatriji, a ovim udžbenikom autorice su nastojale objasniti ne samo kako i gdje lijek djeluje, nego i kako i u kojim bolestima primijeniti određene lijekove. Udžbenik jasno i sažeto daje pregled suvremene farmakologije. Sadržava 11 poglavlja. U tri uvodna poglavlja opisana su načela farmakodinamike, farmakokinetike i praćenja koncentracije psihofarmaka. Potom su opisani anksiolitici i hipnotici, antidepresivi, antipsihotici, stabilizatori raspoloženja, antidementivi, lijekovi za liječenje ovisnosti, psihostimulansi...
Na kraju se nalazi sažetak uputa za primjenu psihofarmaka kod različitih psihijatrijskih i neuroloških poremećaja, te kod starijih osoba i u trudnoći i dojenju.
Broj ljudi koji se osjećaju usamljeni raste brže nego broj ljudi koji žive sami. Usamljenost smanjuje kvalitetu života i predstavlja faktor rizika za pojavu tjelesnih i duševnih bolesti. Odlučiti što nam je činiti da se smanji broj ljudi koji se osjećaju usamljenima i kako pomoći onima koji imaju taj osjećaj, hitno je.
Knjiga "Usamljenost i depresija" (15. u nizu knjiga prof. Marčinka i suradnika!), koja je pred Vama, opisuje posljedice usamljenosti i predlaže načine na koji se usamljenost može spriječiti i smanjiti.
These are challenging times for intellectuals and all people of good will who want to commit themselves to promoting public and global well-being and global mental health enlightenment 2.0. for the sustainability of our world.