Traži
Filters
Close

NEMOTORNI SIMPTOMI NAKON MOŽDANOG UDARA

Poremećaji govora nakon moždanog udara (afazija i dizartrija), te čitanja, pisanja i računanja (aleksija, agrafija, akalkulija) najčešći su nemotorni poremećaji. Oni u mnogome značajno onesposobljuju bolesnika s moždanim udarom, često više nego sam motorni deficit. Naime, važnost jezične komunikacije u životu svakog pojedinca je nemjerljiva i poremećaj u ovom području iz bilo kojeg razloga zaslužuje biti prepoznat na vrijeme i adekvatno tretiran. Ukupna rehabilitacija motornog deficita je dugotrajnija u bolesnika koji imaju smetnje govora, a pogotovu ako se ne radi specifična logopedska rehabilitacija tog poremećaja.
Datum dostave: 3-5 dana
36,23€ (272,97kn)
32,61€ (245,70kn)

Poremećaji govora nakon moždanog udara (afazija i dizartrija), te čitanja, pisanja i računanja (aleksija, agrafija, akalkulija) najčešći su nemotorni poremećaji. Oni u mnogome značajno onesposobljuju bolesnika s moždanim udarom, često više nego sam motorni deficit. Naime, važnost jezične komunikacije u životu svakog pojedinca je nemjerljiva i poremećaj u ovom području iz bilo kojeg razloga zaslužuje biti prepoznat na vrijeme i adekvatno tretiran. Ukupna rehabilitacija motornog deficita je dugotrajnija u bolesnika koji imaju smetnje govora, a pogotovu ako se ne radi specifična logopedska rehabilitacija tog poremećaja.

Anozognozija je klinički sindrom koji se pojavljuje nakon moždanog udara u kojem postoji odsutnost svijesti o postojećem motornom, vizualnom ili kognitivnom deficitu. Često je udružena sa sindromom unilateralnog zanemarivanja. Raširenija je u slučaju moždanog udara u desnoj nego u lijevoj hemisferi. Pacijenti nisu svjesni svog deficita. Delirij je akutni reverzibilni mentalni poremećaj obilježen smetenošću i određenim oštećenjem svijesti, najčešće u smislu dezorijentacije u vremenu i prostoru. Obično je praćen emocionalnom nestabilnošću, iluzijama ili halucinacijama, često impulzivnim, nelogičnim ili nasilničkim ponašanjem. Anksioznost i depresija također su čest poremećaj i nakon moždanog udara. Kognitivni poremećaji, kvantitativni i kvalitativni poremećaji svijesti , halucinacije i deluzije apraksije, agnozije, poremećaj vida, poremećaj spavanja, osjetilni ispadi, bol, poremećaj mokrenja, defekacije, seksualni poremećaji, umor, vrtoglavica, internistički poremećaji također su česti „pratitelji“  moždanog udara i o svima njima bit će riječi na stranicama ove knjige. Na ovoj knjizi radili su liječnici sa područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije.

 

Autor/i: Osman Sinanović, Zlatko Trkanjec

 

Poremećaji govora nakon moždanog udara (afazija i dizartrija), te čitanja, pisanja i računanja (aleksija, agrafija, akalkulija) najčešći su nemotorni poremećaji. Oni u mnogome značajno onesposobljuju bolesnika s moždanim udarom, često više nego sam motorni deficit. Naime, važnost jezične komunikacije u životu svakog pojedinca je nemjerljiva i poremećaj u ovom području iz bilo kojeg razloga zaslužuje biti prepoznat na vrijeme i adekvatno tretiran. Ukupna rehabilitacija motornog deficita je dugotrajnija u bolesnika koji imaju smetnje govora, a pogotovu ako se ne radi specifična logopedska rehabilitacija tog poremećaja.

Anozognozija je klinički sindrom koji se pojavljuje nakon moždanog udara u kojem postoji odsutnost svijesti o postojećem motornom, vizualnom ili kognitivnom deficitu. Često je udružena sa sindromom unilateralnog zanemarivanja. Raširenija je u slučaju moždanog udara u desnoj nego u lijevoj hemisferi. Pacijenti nisu svjesni svog deficita. Delirij je akutni reverzibilni mentalni poremećaj obilježen smetenošću i određenim oštećenjem svijesti, najčešće u smislu dezorijentacije u vremenu i prostoru. Obično je praćen emocionalnom nestabilnošću, iluzijama ili halucinacijama, često impulzivnim, nelogičnim ili nasilničkim ponašanjem. Anksioznost i depresija također su čest poremećaj i nakon moždanog udara. Kognitivni poremećaji, kvantitativni i kvalitativni poremećaji svijesti , halucinacije i deluzije apraksije, agnozije, poremećaj vida, poremećaj spavanja, osjetilni ispadi, bol, poremećaj mokrenja, defekacije, seksualni poremećaji, umor, vrtoglavica, internistički poremećaji također su česti „pratitelji“  moždanog udara i o svima njima bit će riječi na stranicama ove knjige. Na ovoj knjizi radili su liječnici sa područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije.

 

Autor/i: Osman Sinanović, Zlatko Trkanjec

 

Podaci o proizvodu
autori Osman Sinanović
autori Zlatko Trkanjec
autori i suradnici
ISBN 978-953-176-665-4
Opseg 314 str.
Težina 1300 g
Format 21 x 27 cm
Uvez tvrdi
Opišite svoje dojmove
  • Samo registrirani korisnici mogu pisati recenzije
  • Loš
  • Odličan
Podaci o proizvodu
autori Osman Sinanović
autori Zlatko Trkanjec
autori i suradnici
ISBN 978-953-176-665-4
Opseg 314 str.
Težina 1300 g
Format 21 x 27 cm
Uvez tvrdi
Ključne riječi proizvoda
Uz ovaj proizvod kupci su kupili

ALZHEIMEROVA BOLEST I DRUGE DEMENCIJE

Prva knjiga u Hrvatskoj o Alzheimerovoj bolesti, sadržajno strukturirana kroz interdisciplinarnu gerontološku istraživačku djelatnost, kojom se eminentni stručnjaci i znanstvenici različitih specijalističkih struka bave zaštitom zdravlja starijih osoba.
36,23€ (272,97kn)
25,00€ (188,36kn)

NEUROLOŠKI PREGLED strukturirani pristup

Ovaj priručnik je zamišljen kao pomoć studentima tijekom turnusa Kliničke neurologije. Nažalost tijekom turnusa u tako kratko vrijeme i u tako velikim grupama nije moguće svakom studentu pokazati kako izgleda stvarni odnos neurološkog bolesnika i liječnika u kojem se tek uspostavom međusobnog povjerenja otkrivaju diskretni, ali značajni, konkretni i katkad intimni simptomi.
8,36€ (62,99kn)
7,53€ (56,73kn)

MIGRENA

Migrena je najdulje poznata i jedna od najčešćih vrsta glavobolje koja se pojavljuje periodično. Glavobolja je jedan od deset najčešćih razloga zbog kojih se bolesnici javljaju liječnicima obiteljske medicine, u specijalističke neurološke ambulante i ambulante hitne medicine. Prevalencija je veća u pripadnica ženskog spola i iznosi 18,9 %, dok u muškoj populaciji iznosi 9,8 %. Migrena ponajviše pogađa radno sposobno stanovništvo, odnosno dobnu skupinu od 25 do 55 godina, što se znatno odražava na produktivnost te populacijske skupine.
25,08€ (188,97kn)
22,58€ (170,13kn)
Tečaj €/kn:   7,53450
top