mikrobiologija

Na inicijativu Udruge medicinskih sestara i tehničara u gastroenterologiji i endoskopiji Hrvatske, temeljni nacionalni vodič za dezinfekciju, sterilizaciju te skladištenje fleksibilnih endosopa i endoskopskog pribora izrađen je s nakanom razvijanja potrebnih vještina u polaznika koji praktično rade ili će raditi u endoskopskim dvoranama.

Rječnik ima za cilj usustavljivanje hrvatskog nazivlja stanične i molekularne biologije, a prijevod je načinjen prema engleskom izvorniku jer je engleski danas najvažniji jezik većine prirodnoznanstvenih i egzaktnih znanstvenih disciplina. Iako je danas engleski međunarodni jezik mnogih znanosti, onako kao što je nekoć u biologiji ili medicini velikim dijelom bio latinski, ne samo zbog pedagoških potreba stručne izobrazbe na različitim razinama nego i radi očuvanja nacionalnog identiteta brigom o jezičnoj tradiciji iznimno je važno sustavno njegovati i razvijati terminološke sustave u različitim disciplinama.

Cilj je ove knjige studentima medicine, specijalizantima kliničke mikrobiologije i liječnicima obiteljske medicine pružiti stručno korisne informacije iz patogeneze, mikrobiološke dijagnostike, terapije i prevencije zaraznih bolesti s gledišta kliničkog mikrobiologa.

Laboratorij kao tihi partner, laboratorij kao niz brojki na komadu papira... Laboratorijska dijagnostika nezaobilazan je dio zdravstvene skrbi koji je pacijentima, a nerjetko i liječnicima nevidljiv. Ova je zbirka slučajeva proizašla iz dugogodišnjeg iskustva laboratorijskih stručnjaka najvećega kliničkog laboratorija u Republici Hrvatskoj, s nadom da će poslužiti kao vrijedan edukativni materijal studentima i specijalizantima, ali i pomoć u svakodnevnim izazovima rutinskog rada zdravstvenim stručnjacima.

Prošlo je pet godina od prvog izdanja ovog udžbenika. U međuvremenu se u mikrobiologiji dogodilo mnogo promjena, zahvaljujući prije svega vrlo brzom razvoju različitih tehnika molekularne biologije: došlo je do boljeg poznavanja klasifikacije mikroorganizama, te se promijenila i nomenklatura mnogih mikroorganizama. Stoga su u ovom izdanju promijenjena imena većeg broja mikroorganizama, a mikrosporidiji su iz parazitologije preseljeni u mikrologiju. Došlo je i do promjene u terminologiji mikrobne flore čovjeka, pa se sada govori o mikrobioti kao kompleksnoj zajednici mikroorganizama koji nastanjuju ljudsko tijelo.

Antimikrobni lijekovi ili antibiotici najpropisivaniji su lijekovi današnjice. Čak 90 % ukupno propisanih antimikrobnih lijekova propisuje se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ), i to najčešće za liječenje infekcija gornjeg dijela dišnog sustava. Te su infekcije uglavnom virusne, pa liječenje antibioticima nije potrebno jer ne mogu skratiti trajanje bolesti i neće spriječiti mogući nastanak komplikacija. Upravo je to jedan od primjera pogrešne primjene antibiotika što znatno pridonosi razvoju otpornosti bakterija, mogućnosti nastanka nuspojava lijekova i povećanju troškova liječenja. Svakom neopravdanom primjenom antibiotika nanosimo štetu ne samo bolesniku nego i sebi, svojim bližnjima i cijeloj zajednici.